Dok Austrijanci sebe doživljavaju kao uzor evropske učtivosti i kulture, nova globalna studija britanskog finansijskog servisa „Remitly“ smestila ih je gotovo na samo dno liste. Prema izveštaju portala „oe24.at“, koji prenosi rezultate ankete sprovedene među više od 4.600 ispitanika iz 26 zemalja, Japan je ubedljivo prvi sa 35,15% glasova, zahvaljujući duboko ukorenjenoj kulturi poštovanja. Slede Kanada, Velika Britanija, Kina i za mnoge iznenađujuće, Nemačka na petom mestu. Austrija je sa svega 0,96% završila pri samom dnu, iako su je njeni građani u samoproceni smestili na 12. mesto. Kako izveštava izvor, studija je pokazala veliki raskorak između slike koju Austrijanci imaju o sebi i utiska koji ostavljaju na druge.
Ovakav rezultat za Austriju nije samo statistički neugodan, već potvrđuje ono što mnogi već dugo primećuju. Čuveni „wiener grant“ (bečka zlovolja), odnosno hladan i distanciran ton, očigledno nije samo lokalni folklor, već osobina koju i drugi jasno prepoznaju. Dok se u Austriji često govori o tradicionalnoj ljubaznosti i dobrim manirima, međunarodni ispitanici ostavili su sasvim drugačiji utisak. Iza spoljašnje uglađenosti, po svemu sudeći, mnogi vide distancu koju ne doživljavaju kao pravu učtivost. Nasuprot tome, Nemačka je visoko rangirana upravo zbog direktne, ali jasne komunikacije i poštovanja tuđeg prostora.
Srbija u ovoj studiji nije bila uključena, što ponovo otvara pitanje selektivnosti ovakvih istraživanja. Uglavnom su obuhvaćene zemlje Zapadne i Severne Evrope, kao i pojedine azijske države. Zbog toga i ovakvi rezultati, iako zanimljivi, ostavljaju utisak nepotpune slike.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ova Remitlijeva studija još jednom pokazuje koliko se svet i dalje često meri zapadnjačkim aršinom. Austrijanci mogu da se teše samoprocenom i slikom koju imaju o sebi, ali ih je ova anketa suočila sa neprijatnom slikom koju ostavljaju. Prava učtivost ne svodi se samo na formalne fraze i spoljašnje manire, već i na toplinu, otvorenost i iskren odnos prema drugima. Dok god Srbija ostaje van ovakvih istraživanja i njihovi zaključci o „svetskoj učtivosti“ ostaće delimični i nepotpuni.
Piše: Nina Stojanović


