Posle više od jednog veka od kolonijalne pljačke, tri švajcarska muzeja – Muzej Rietberg u Cirihu, Etnografski muzej Univerziteta u Cirihu i Etnografski muzej u Ženevi vraćaju Nigeriji ukupno 28 beninskih bronzanih predmeta koji potiču iz britanske vojne ekspedicije na Benin 1897. godine. Kako prenose švajcarski mediji i potvrđuju zvanična saopštenja, reč je o predmetima od velikog kulturnog i duhovnog značaja, među kojima su reljefi, ritualne figure i maske, opljačkani iz kraljevstva Benin i kasnije rasuti po evropskim kolekcijama.
Kako izveštava Univerzitet u Cirihu, ta institucija vraća 14 predmeta, dok je ranije potvrđeno da Muzej Rietberg prenosi vlasništvo nad 11 predmeta Nigeriji. Kako dalje pišu švajcarski mediji, ukupna restitucija iz tri muzeja obuhvata 28 objekata. Time se Švajcarska uključuje u širi evropski proces vraćanja beninskih bronzi Nigeriji, ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljan odgovor na kolonijalnu pljačku koja je trajala decenijama.
Kako izveštavaju švajcarski mediji, ovi predmeti nisu u Švajcarsku stigli slučajno niti neutralno, već preko evropskog tržišta umetnina koje je godinama profitiralo od kolonijalnog nasilja. Švajcarska nije imala formalne kolonije u Africi, istraživanja u okviru „Benin Initiative Switzerland“, kako navodi Muzej Rietberg, pokazala su da su se predmeti iz Benina nalazili u više švajcarskih muzeja i zbirki upravo zahvaljujući trgovini artefaktima opljačkanim tokom britanskog napada na Benin Siti krajem 19. veka.
Kako piše „The Art Newspaper“, deo predmeta iz Rietberga ipak neće odmah fizički napustiti Švajcarsku, iako vlasništvo prelazi na Nigeriju. Dva ritualno posebno važna predmeta biće vraćena u Nigeriju već ovog leta, dok će deo ostalih ostati u Cirihu na osnovu pozajmice, kao deo dogovora sa nigerijskom stranom. Upravo taj detalj dodatno je otvorio raspravu o tome da li je reč o punoj restituciji ili o simboličnom koraku koji i dalje ostavlja deo kolonijalnog plena u evropskim institucijama.
Zvaničnici u Švajcarskoj ovu odluku predstavljaju kao čin istorijske odgovornosti. Kako prenose mediji, gradonačelnica Ciriha, Korina Mauch, poručila je da grad ozbiljno shvata svoju odgovornost i da pravedan odnos prema kulturnoj baštini podrazumeva priznanje i aktivno ispravljanje nepravdi iz prošlosti. Kritičari upozoravaju da priznanje kolonijalnog zločina ne može biti potpuno dok se najveći deo beninskih bronzi i dalje nalazi u zapadnim muzejima i privatnim kolekcijama. Zato se ovaj potez, iako važan, u delu javnosti posmatra tek kao početak mnogo šire borbe za povraćaj opljačkanog afričkog nasleđa.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Odluka švajcarskih muzeja da vrate deo beninskih bronzi jeste važan korak, ali ona istovremeno podseća koliko je evropsko suočavanje sa kolonijalnom prošlošću i dalje nepotpuno. Vekovima se pljačkalo, trgovalo i ćutalo, a sada se deo ukradenog vraća uz pažljivo kontrolisane uslove i spor tempo. To nije bez značaja, ali nije ni puna pravda. Za nas u Srbiji, gde je kulturno nasleđe često bilo predmet pljačke, ova priča ima i dodatnu težinu – ukradena istorija ne prestaje da bude naša samo zato što je završila u tuđim vitrinama. Veliki broj vinčanskih figurina završio je na crnom tržištu, srednjovekovno zlato, ali i mnogo moštiju svetaca i vrednih knjiga pokradeno je od različitih okupatora. Kada bi svi vratili tuđe, a zadržali samo svoje bilo bi zanimljivo videti kako su se ispraznili pojedini muzeji na zapadu i u Turskoj.
Piše: Nina Stojanović


