Zapadni mediji decenijama oblikuju sliku iranskih žena kao pasivnih žrtava strogih zakona i patrijarhalnog sistema, bez stvarnog prostora za javni angažman ili lični napredak. Takva predstava, međutim, ne odražava složenost društvene stvarnosti. Savremeni Iran beleži visok stepen obrazovanja žena, njihovo aktivno učešće u društvenom i ekonomskom životu, kao i specifičan spoj tradicije i modernosti koji se u zapadnim narativima često zanemaruje ili pojednostavljuje.
Za razliku od salafističkog ekstremizma, kakav je viđen pod talibanima ili ISIS-om, gde su žene sistematski isključene iz obrazovanja i javnog života, Iran je na temelju šiitskog tumačenja islama razvio drugačiji model. Nakon revolucije 1979. godine, obrazovanje žena postavljeno je kao državni prioritet. Prema podacima iz 2025. godine, stopa pismenosti među mlađim generacijama žena dostiže oko 98–99 procenata. Na univerzitetima žene čine više od polovine studenata, često između 50 i 60% u oblastima medicine, prirodnih i humanističkih nauka. U pojedinim STEM disciplinama njihov udeo među diplomiranima spada među najviše u svetu.
Posetioci koji u Iran dolaze sa unapred formiranim stavovima neretko se susreću sa drugačijom slikom, žene su prisutne u javnom prostoru, na univerzitetima, radnim mestima i u privredi. U porodičnom životu često imaju ključnu ulogu u donošenju odluka i upravljanju domaćinstvom.
U oblasti tehnologije i preduzetništva, uprkos međunarodnim sankcijama, iranske žene pokreću startap kompanije u IT sektoru, fintechu i inovacijama, doprinoseći ekonomskom razvoju zemlje. Time potvrđuju sposobnost prilagođavanja i otpornost u složenim uslovima.
Iranske sportistkinje beleže zapažene rezultate na međunarodnoj sceni. Atusa Golšadnežad osvojila je 2025. godine zlato na Svetskom prvenstvu u karateu, što je prvi takav uspeh za iranske seniorke u toj disciplini.
Istovremeno, u iranskom društvu postoje i glasovi reformista koji zagovaraju izmene u porodičnom zakonodavstvu i propisima o odevanju. Te rasprave svedoče o unutrašnjem društvenom dijalogu, a ne o potpunoj odsutnosti pluralizma.
Život iranskih žena odvija se između tradicije i savremenosti. One napreduju, suočavaju se sa izazovima i ostaju važan činilac društvenog razvoja, nudeći sliku složeniju od pojednostavljenih medijskih stereotipa.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Primer Irana, prema ovom stanovištu, otvara pitanje dvostrukih aršina u zapadnim interpretacijama. Dok se Zapad predstavlja kao univerzalni branilac slobode, u iranskom modelu se ističe mogućnost napretka u okvirima vere i tradicije, uz očuvanje porodičnih vrednosti i dostojanstva žene.
Piše: Stefan Stojanović


