Bečka premijera „Srpskog kadrila“, održana je na današnji dan 28. januara 1846. godine, označila je ključni trenutak u kulturnoj diplomatiji tadašnje Srbije. Po direktnom nalogu kneza Miloša Obrenovića, čuveni Johan Štraus Mlađi komponovao je delo radi pozicioniranja srpskog nacionalnog identiteta u evropskim aristokratskim krugovima.
Kadril, kao elegantan ples u paru, bio je tada simbol salonske kulture. Štraus je u tu formu uneo motive koji su nosili prepoznatljive balkanske melodije. Time je bečka publika upoznata sa elementima srpske muzičke tradicije, uklopljenim u savremeni evropski izraz.
Kompozicija „Serben-Quadrille“, premijerno je izvedena na Svetosavskom balu u bečkoj dvorani „Grčki neimari“. Muzičku strukturu čini šest stavova zasnovanih na motivima narodnih pesama i ritmu kola. Iako je porudžbinu uputio knez Miloš, delo je zvanično posvećeno knezu Mihailu. Time je kompozicija postala sredstvo srpske kulturne diplomatije, šaljući jasnu poruku da Srbija nije „turska provincija“, već država sa sopstvenom tradicijom koja pripada evropskom krugu
Saradnja bečkog kompozitora sa srpskom elitom nastavila se i u godinama koje su usledile. Tokom boravka u Novom Sadu, Štraus je dobio zbirku narodnih pesama u zapisu Josifa Šlezingera, koja je poslužila kao osnova za kasnije izgubljenu kompoziciju „Sećanje na Novi Sad“. Istorijski zapisi svedoče i o njegovom boravku u Beogradu, gde je dirigovao „Aleksandrov kvadril“, posvećen knezu Aleksandru Karađorđeviću, čime je učvršćena trajna muzička veza između srpske prestonice i Beča.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Tradicija započeta Štrausovim taktovima danas živi kroz Svetosavske balove širom sveta, od Čikaga do Toronta. Nekadašnja svečanost izrasla je u prestižnu manifestaciju koja kroz umetnost i snažnu vezu sa dijasporom čuva srpsko nasleđe i identitet. Posebno mesto u istoriji ima Svetosavski bal u Beču, prvi put priređen 1846. godine, čime je stariji čak i odbečkog Operskog bala pokrenutog 1877. godine. Kontinuitet se nastavlja, a novi susret zakazan je za 6. februar 2026. godine u palati Hofburg, čineći srpsku tradiciju prisutnoj na svetskoj mapi.
Piše: Stefan Bogdanović


