Slaba privredna dinamika, uporna inflacija i rast troškova života sve jače pritiskaju kućne budžete u Austriji. Prema istraživanju „Santander finansijski barometar“, 52% ispitanika kaže da ima finansijske brige, dok 39% svoju situaciju opisuje kao „prilično napetu“, a još 13% navodi da teško pokriva tekuće troškove. Samo 10% ocenilo je svoje finansije kao „vrlo dobre“, a 40% tvrdi da im se položaj pogoršao u odnosu na prošlu godinu. Poseban pritisak dolazi iz svakodnevne potrošačke korpe – poskupljenja hrane, energenata i usluga, uz rast pojedinih naknada i troškova stanovanja, učinili su da mnoge porodice sve češće „krpe kraj s krajem“.
U toj slici, cene mesa postale su vidljiv simbol pada kupovne moći u velikim lancima se i osnovne opcije poput pilećeg filea nude oko 12,99 – 19,99 evra po kilogramu (npr. Billa „Clever“ i SPAR S-Budget), dok „premium“ varijante idu mnogo više, a junetina za stek u Intersparu dostiže između 29,99 -35,00 evra po kilogramu.
Kada se na to dodaju poskupljenja usluga, slika postaje još mračnija u Beču je godišnja karta za javni prevoz od 1. januara 2026. skuplja za 27,85%, dok su mrežarine za energente za 2026. u proseku porasle za 1,3% za struju i čak 18,2% za gas. Kako je redakcije portala „Srpski Ugao“ istraživala, istovremeno, iako je cena kakaoa u 2025. godini naglo pala (procene govore o oko 45%), čokoladni Deda Mrazovi su pred praznike ostali skupi, a već u januaru na rafovima su ih zamenili čokoladni uskršnji zečevi koji su takođe preskupi. Apsurdno, čokolade kojima bi trebalo da se obraduju deca su sada navodno snižene u odnosu na cenu koju će imati u danima uoči samog datuma praznika.
U takvoj atmosferi, prioriteti za 2026. godinu pomeraju se ka štednji i smanjenju troškova. Građani planiraju da više upoređuju cene i koriste popuste, da režu fiksne rashode poput energije, osiguranja i pretplata, kao i da se fokusiraju na otplatu dugova. Posebno je primetan rast interesovanja za finansijsku pismenost među mlađima, što govori da nesigurnost više nije privremeni problem, već novi “normalni” okvir života.
Najvažnije postaje i formiranje „fonda za hitne slučajeve“. Prema studijama „YouGov-a“ i „TeamBank-a“, neplanirani troškovi, poput kvara kućnih aparata ili iznenadnih zdravstvenih izdataka, čest su udar na budžet. Za značajan deo građana račun od 1.000 evra ne može se podmiriti iz tekućih sredstava, što posebno pogađa mlađe od 30 godina, koji tada pribegavaju pozajmicama ili dodatnim poslovima.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ovi podaci pokazuju da finansijska nesigurnost više nije izuzetak, već svakodnevica za veliki deo stanovništva. Kada relativno „mali“, ali iznenadni trošak postane ozbiljan problem, to ukazuje na pad realne kupovne moći i na slabe mehanizme zaštite građana. Austrijsko iskustvo je upozorenje i za naš region, bez stabilnih prihoda, predvidive ekonomske politike i kontrole troškova života, štednja prestaje da bude izbor i postaje nužnost.
Piše: Nina Stojanović



