Godišnjica smrti Milana Konjovića, velikana srpskog slikarstva 20. veka, navršava se danas, 28. januara. Sombor ostaje neraskidivo vezan za njegovo ime kao grad u kojem je umetnik živeo i stvorio svoj prepoznatljiv slikarski krug. Nasleđe koje je ostavio iza sebe i dalje snažno oblikuje nacionalnu scenu, čuvajući uspomenu na vizionara čiji rad ne gubi na težini ni decenijama kasnije.
Milan Konjović bio je slikar snažnog ekspresionističkog temperamenta, akademik i autor prepoznatljivog rukopisa. Školovao se u Pragu i Beču, dok je ključni stvaralački zaokret doživeo tokom boravka u Parizu između 1924. i 1932. godine. Tamo je izgradio lični izraz i stekao međunarodnu pažnju, nakon čega se vratio u Sombor i motivima ravnice, ljudi i svakodnevice dao novu slikarsku energiju.
Njegovo stvaralaštvo obuhvata više od 6.000 radova. U pitanju su ulja, pasteli, crteži, akvareli, grafike, ali i scenografije, kostimi, vitraži i mozaici. Rad je prolazio kroz više jasno izdvojenih faza, od plave i crvene, preko sive i kolorističke, do vizantijske. Izlagao je na stotinama samostalnih i kolektivnih izložbi širom Evrope i sveta, od Pariza i Londona do Njujorka i Sao Paola, čime je srpsko slikarstvo dobilo snažnu međunarodnu vidljivost.
Poseban segment njegove biografije čine portreti običnih ljudi i lica sa periferije koje je slikao po sopstvenom izboru. Sombor čuva neprocenjivu emotivnu vrednost kroz umetnikov legat, ostavljen uz jasnu poruku da dela pripadaju isključivo gradu u kojem su i stvorena. Galerija „Milan Konjović“, osnovana 1966. godine, danas sadrži preko 1.060 radova i služi kao simbol nesputane kreativne slobode i snage.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Večna energija kojom je stvarao učinila je njegovo ime sinonimom za moderni duh ravnice. Legat ovog umetnika danas se čuva u zdanju iz 1838. godine, podignutom na mestu gde je radila prva somborska apoteka. Sećanje na maestra i srpski kulturni identitet nastavljaju da žive kroz svaku boju te dragocene baštine.
Piše: Stefan Bogdanović


