Srpski narod dočekuje jedan od najvećih praznika u čast Presvete Bogorodice, dan kada se vernici sabiraju u crkvama, u molitvi i zahvalnosti.
Na dan 28. avgusta pravoslavni Srbi slave Veliku Gospojinu, Uspenje Presvete Bogorodice. Za narod ovo nije samo crveno slovo u kalendaru, već dan koji se vekovima čuva u srpskim domovima kao praznik majke svih majki, zaštitnice porodica i domaćinstva.
Po predanju, kada je došlo vreme da Presveta Bogorodica napusti ovaj svet, njen Sin Hristos je primio njenu dušu i uzneo je na nebesa. Zato ovaj praznik nije tužan, već radostan jer smrt nije kraj, nego početak večnog života.
Srpski narod ga dočekuje sa poštovanjem i verom. Dve nedelje posta koje mu prethode, završavaju se ovim danom, a vernici se tog jutra sabiraju u crkvama na liturgijama, noseći cveće, plodove i mirisno bilje na osvećenje. Narodno verovanje kaže da taj dan donosi blagoslov kući i polju, a žene se posebno mole za zdravlje porodice i zaštitu dece.
U selima širom Srbije Velika Gospojina je i dan sabora, vašara i narodnih svečanosti. To je trenutak kada se, posle letnjih radova, narod okuplja, druži, proslavlja i ujedinjuje u zajedničkoj radosti. Za mnoge domove ovo je i krsna slava, a u manastirima i crkvama posvećenim Bogorodici, praznik se obeležava kao najveća svečanost u godini.
Pogled redakcije portala Srpski ugao
Slaveći Veliku Gospojinu, Srbi ne čuvaju samo versko predanje, već i svoj identitet. To je dan koji nas okuplja, sabira i podseća da u vremenu brzih promena i neizvesnosti postoje temelji koji se ne menjaju – vera, porodica i zajedništvo.


